Adaptacije ljudskog organizma pri ronjenju
Ljudsko tijelo je sposobno za čudesne adaptacije u podvodnom svijetu.
Lako je primjetiti adaptivne promjene, kada se nakon zimske pauze ronjenja ponovno krene roniti. Prvi dan je poprilično teško zaroniti dublje i ostati uobičajeno dugo pod vodom. No, već drugi dan nam je puno lakše i tako, svakim je danom tijelo spremnije za boravak u plavom. U tijelu dolazi do adaptivnih promjena. Čak će i netrenirani ronioci pokazati dramatično usporavanje otkucaja srca za vrijeme apnee. Ta pojava se naučno zove DIVING REFLEX.
Potapanjem lica u hladnu vodu uzrokujemo automatsko usporavanje otkucaja srca. Na koži lica, posebno oko usta i brade, nalaze se receptori za toplo i hladno, koji mozgu prenose informaciju o temperaturi okoline. Netrenirani ronioci mogu doživjeti iskustvo usporavanja brzine otkucaja do čak 40%. Trenirani ronioci mogu proizvesti i bolje rezultate i to do nezamislivih 20 otkucaja u minuti. Ovaj reflex je također poznat kod morskih sisavaca od kojih neki provedu u apnei i po 20 minuta. Kod životinja se radi o tome da se "virtualno smanje". Naime, zbog smanjenog broja otkucaja srca krv se dijelom povlači iz ekstremiteta u centralni dio tijela gdje su pluća, srce i mozak. Time se "virtualno" smanjuje tijelo koje je potrošač kisika. Stručnjaci na Rhodes Collegu-Memphis proveli su razna ispitivanja vezana za Diving reflex.
Jedno od ispitivanja bavilo se usporavanjem otkucaja srca na temperaturama vode od 37°C, 25,6°C, 14,3°C i 3°C. Ti rezultati pokazali su očitu vezu između temperature vode i otkucaja srca. Dobili su rezultate unesene u tablicu.
TEMPERATURA VODE | PROMJENA BROJA OTKUCAJA SRCA U % |
37,0°C
|
9,51%
|
25,6°C
|
15,44%
|
14,3°C
|
20,31%
|
3,0°C
|
29,39%
|
Najveći pad broja otkucaja srca izmjeren je kod jednog studenta i iznosio je 30,4%. Takav rezultat odgovara promjeni broja otkucaja sa normalnih 63,6 na 44,2 u minuti. Na usporeni rad srca utječe i pritisak vode na grudni koš koji stišće i srce.
![]() |
Sve te adaptacije kao i dobru fizičku pripremu treba proći jedan ronilac prije dubljih urona, bio on podvodni ribolovac ili freediver. Svaka greška se može platiti životom. Tu je još i hiperventilacija koja na neprirodan način produljuje apneu i samim tim nas stavlja u smrtnu opasnost. Pisanjem ovog članka bila mi je namjera upoznati vas sa nekim medicinskim fenomenima ljudskog tijela u apnei kao i upozoriti na opasnosti, ali ne i prestrašiti ili odgovoriti od ronjenja. Sve je u vašim rukama i budite MUDRI.
Jurica Manestar
25.4.2002