U Jadranu živi mnogo riba koje imaju izduženo i tanko tijelo, a koje narod najčešće naziva kaiš (hrv. remen) ili mač. Uglavnom, sve su ove ribe rijetka pojava nepoznata mnogim ribarima - neke možda i ne žive u Jadranu, dok neke vjerojatno žive stalno i u većem broju u dubinama koje su još uvijek nedostupna tajna.

Sipe se drže relativno plićeg mora, pa zato vjerojatno ne postoje divovske dubinske sipe kao što je to slučaj s lignjama. Najveća sipa na svijetu je južnoaustralska divovska sipa koja naraste preko metar u dužinu...

Razred bakalara (Gadiformes) u Jadranu je relativno brojan, no ove ribe više vole hladnije i duboke oceane tako da su oni gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih zemalja. Donedavno su svi bili svrstani u istu obitelj (Gadidae) ali su nedavna istraživanja pokazala da se vrste podosta razlikuju...

Temelj života i preživljavanja je hranidbeni lanac. To je ciklus koji traje od početka života i trajat će do njegova završetka. Kada se kaže da je biće na vrhu hranidbenog lanca, misli se na ultimativnog predatora koji se hrani svim organizmima na karikama ispod sebe dok njega nitko ne ugrožava. Lanac se zatvara kada savršeni predator ugine i postaje hrana sitnim organizmima koji inače tvore prvu kariku...

Neki sparidi već su opisani u prijašnjim tekstovima (zubaci, diplodusi, orada, ovčica), dok su ostali došli na red u ovom tekstu. Ribe iz obitelji Sparidae (riječ sparoides dolazi iz Grčkog i znači "ribe sa zlatnom glavom") sigurno daju svim svjetskim morima nužnu komponentu zbog koje se ribolov smatra sportom i fantastičnom rekreacijom.

Zmijolike ribe spadaju u razred jegulja i murina (Anguilliformes). Naravno, na prvi pogled možemo uočiti razliku između ovih riba u odnosu na sve ostale. Karakteristika koju je nešto teže primjetiti je da su im leđna i podrepna peraja spojene u jednu, tj. nemaju klasični riblji rep već je cijeli zadnji dio trupa obavijen jednom neprekinutom dugom perajom. Ovakva građa pogodna je za ulazak i izlazak iz tijesnih skrovišta, vijugajući tijelom bez opasnosti da ozlijede svoju sluzavu i tvrdu kožu.

Obitelj glavoča (Gobiidae) najbrojnija je svjetska obitelj riba, sa približno 2000 vrsta koje žive i u slatkim i u slanim vodama. Jadransko more izrazito je pogodno za ove vrste, pa su i kod nas najbrojniji od svih riba. Većina ih je sitnog rasta, a kako su još i statični te bojom odlično prilagođeni dnu na kojem žive, glavoči ljudskom oku najčešće promaknu. Neke vrste razvile su simbiozu s drugim morskim organizmima (rakovima, vlasuljama), a neki skidaju parazite sa slučajnih mušterija.

Razred riba Scorpaeniformes dobio je ime po starogrčkoj riječi "scorpios", što znači škorpion. U Jadranu iz ovog razreda žive ribe roda škarpina i kokota. Rod škarpina (Scorpaenidae) također je ime dobio po škorpionu zbog svojeg otrovnog uboda. U ovu obitelj ubrajaju se neke od najotrovnijih riba na svijetu...

Ljudi ponekad, kada govore o ribljem svijetu, navode ime jedne ribe iako se ono odnosi na cijelu obitelj. Takav je slučaj i kod cipala. Na primjer, većina ljudi će odmah zamijetiti razliku između škarpine i škarpuna dok će za bilo koju vrstu cipla reći jednostavno "cipal". Razlike među vrstama cipala su minimalne, a za ljude koji po prirodi nisu znatiželjni gotovo su nevidljive...

U prošlom tekstu opisani su neki od stanovnika Jadrana za koje je malo naših ljudi čulo, a kamoli ih vidjelo. To uglavnom nisu autohtone jadranske vrste, već ribe iz zasebnih obitelji koje se ne mogu klasificirati kao srodnici naših "domaćih" riba koje su svima poznate. Dakle, nastavljamo dalje u istom tonu.

Jadransko more sa svojim priobaljem stanište je mnogim vrstama riba koje ribari i žitelji primorja susreću svakodnevno. No, postoje i ribe koje veliki broj ribara što su svakodnevno na moru nikada neće ni vidjeti niti će znati išta o njima, a one se ipak nalaze ispod njih. Ponekad se dogodi da se neka od tih riba ulovi ili sretne u moru, pa će mnogi od nas u nedostatku adekvatnog znanja zatražiti pomoć nekog stručnjaka, iskusnijeg ribara ili će poslati sliku u neki od tiskanih medija, pitati ljude na forumima...

Još od davnih vremena paleozojskog razdoblja kada su glavonošci postali vladari morskih dubina pa do danas, njihove boje i oblici zapanjuju sve znanstvenike. Ta bića kao da su došla iz druge galaksije i zavladale svijetom.

Skušovke su ribe otvorenog mora. Gdje god na svijetu postoji veliko plavetnilo i topla ili ugodna temperatura tu možemo očekivati ribe iz ove porodice. Njihovo elegantno tijelo razvijeno je za postizanje najvećih brzina u ribljem svijetu. Sve su tipične predstavnice plave ribe.

Orada i brancin dvije su ribe različitih obitelji, izgleda, načina života, ali povezuje ih način lakog uzgoja i cijenjenost njihovog mesa pogotovo kod ulova divljih pripadnika ovih vrsta. Razvoj uzgoja riba počeo je 80-ih godina u Italiji, a danas zauzima vrlo važno mjesto u poljoprivrednoj grani.

Znanstveno mu ime znači grubijan, opak. Pogled mu je stvarno grub i surov, kao da je ljut na svakoga, pravi morski mrgud.  Obitelj trachinidae u Jadranu broji 4 vrste, a širom obale zovu ih pauk, draganj, ranj, taranta. Za ljude sigurno i najopasnija riba Jadrana, iako rijetko smrtonosna. Otrovne žlijezde obavijene ovojnicom nalaze im se na prednjoj leđnoj peraji i na škržnom zaklopcu. Ostale peraje građene su tako da se može brzo zakopati u pijesak odakle vreba plijen te se skriva od većih grabežljivaca.

Rod usnača u svjetskim morima broji preko 500 vrsta, te su po broju vrsta druga najbrojnija skupina riba, odmah iza glavoča. Sve vrste u Jadranu su karakteristične Mediteranske vrste, sa posebnim karakteristikama kakvih nema na svijetu.

Nebitno o tipu obale, na dnu se gotovo uvijek može izdvojiti barem jedna mala udolina pijeska koja je potrebna ribama da je prekopaju u potrazi za hranom.

Što su bitnice? Veličanstvene pučinske ribe koje se ponekad drže obale, ribe savršenog okusa, velikih dimenzija, vrh jadranskog hranidbenog lanca.

Naši Jadranski susjedi Talijani, kao i većina mediternaskih zemalja ime šarag ne pripisuje jednoj vrsti ribe već podbitelji diplodus. Podobitelj diplodus (prevedeno sa grčkog dupli-zub) pripada obitelji sparidae. Diplodusi imaju jedinstveni izgled i vrlo su slični, kao da su se tek nedavno raspodjelili na stablu evolucije. No svaka je vrsta posebna po svom načinu življenja i hranjenja.